Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave praznik – Sretenje, kada se obeležava prvi susret Boga i čoveka u hramu u Jerusalimu. Ovaj svečani praznik slavi se od 554. godine i seća na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu i da sebe očisti. Tada je prvosveštenik Zaharije, postavio presvetu Mariju na mesto za devojke, kako bi dokazao njenu čistotu.
U hramu su se pojavili starac Simeon i Ana, kći Fanuilova, koja je svojim duhovnim bićem, baš kao i starac Simeon, prepoznala prisustvo i dolazak velikog Mesije i potom objavila stanovnicima Jerusalima dolazak “dugočekanoga”. A fariseji, prisutni u hramu, koji su videli i čuli sve, rasrdiše se na Zahariju što stavi Devu Mariju na mesto za devojke, pa su javili to caru Irodu.
Uveren da je to Novi Car, o kome su mu zvezdari s Istoka govorili, Irod brzo posla da ubiju Isusa. No u međuvremenu božanska porodica beše već izmakla iz grada.
Po ovom danu je naš narod znao i da procenjuje koliko će još zima trajati.
Običaj je da se na Sretenje obavezno pale sveće, jer se smatra da plamen ima skrivenu čarobnu moć i da će kuću štititi od grmljavine i drugih nesreća. I postoji još jedno zanimljivo verovanje da će mlade devojke upoznati svog životnog saputnika, pa bi trebalo da paze na koga će prvo ujutru da nalete, jer će upravo takav mladoženja da bude, po izgledu i karakteru.
Sretenje je jedan od najsvečanijih događaja na liturgiji, jedna od najmilozvučnijih molitvi, a ovaj praznik je u vreme cara Justinijana upriličen kao molitva da velike nesreće prestanu i molba Bogu da se kuga i zemljotresi zaustave.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!