Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave svetog kralja Stefana Dečanskog, odnosno Mratindan. Zašto kažemo da slavimo svetog Mratu, a zapravo obeležavamo svetog Stefana Dečanskog?
Naime, nekada se na ovaj dan u narodu proslavljao sveti Martin, čije su ime Srbi skratili u Mrata. Crkvenom odlukom na ovaj dan premeštena je slava posvećena srpskom kralju Stefanu Dečanskom. Sveti Martin – Mrata rođen je u četvtom veku. Bio je hrišćanski svetitelj i episkop grada Tura. Otac mu je bio rimski oficir, tako da se i Martin protiv svoje volje spremao za vojničku službu. Nakon jednog neobičnog događaja, kada je prosjaku dao svoj vojnički ogrtač, javio mu se u snu Isus Hristos. Martin je napustio vojnu službu nakon toga, krstio se i postao hrišćanin. Ubrzo zatim se zamonašio u eparhiji svetog Ilarija Poatijskog, i tamo provodio život pun hrišćanskih podviga. Protiv njegove volje postavljen je za episkopa u gradu Turu. Radio je predano u turskoj eparhiji i vodio tešku borbu sa neznabošcima i jereticima arijancima. Umro je 397. godine. I kao što, po tradiciji, dan sv. kneza Lazara slavimo kao Vidovdan, po sv. Vitu koga je naš narod slavio i pre Kosovske bitke, pa se taj naziv zadržao u uspomeni ovoga dana, tako na sv. Stefana imamo Mratindan.
Na ovaj dan pominje se i slavi više svetitelja, kao uostalom i većinom dana u godini. Tako se od davnina u Hrišćanskoj crkvi toga dana slave sveti mučenici Mina, Viktor i Vikentije. Potom je dodata i uspomena na sv. mučenicu Stefanidu.
Sveti mučenik Stefan Dečanski, sin kralja Milutina i otac cara Dušana, je po naređenju neobaveštenog oca bio oslepljen, a po naređenju lakomislenog sina bio u starosti udavljen. Pri oslepljenju javio mu se sveti Nikola u hramu na Ovčem polju i pokazao mu njegove oči rekavši: “Stefane, ne boj se, evo tvojih očiju na mome dlanu, u svoje vreme ja ću ti ih vratiti”. Pet godina je proveo u Carigradu kao zatočenik u manastiru Svedržitelja, a svojom mudrošću, podvigom, krotošću, blagočešćem, tpeljivošću i blagodušnoću prevashodnio je Stefan ne samo sve monahe nego i ceo Carigrad. Nakon pet godina ponovo mu se javio Sveti Nikola rekavši mu: Došao sam da ispunim svoje obećanje. I zaista, on oseni slepog kralja krsnim znamenjem i kralj progleda, zbog čega mu je Stefan podigao hram Dečanski, jedno od divnih dela vizantijske umetnosti i jedan od najznamenitijih spomenika negdašnjeg srpskog blagočešća.
Sveti kralj Stefan sa svetim Savom i svetim knezom Lazarom čini jednu prekrasnu triadu od svetosti, blagorodstva i samopožrtvovanja, koje je narod srpski dao. Kao mučenik proživeo je svoj zemni vek i kao mučenik skončao 1336. godine primivši venac besmrtne slave od Svedržitelja, kome je verno poslužio.
Dan Svetog mučenika Stefana Dečanskog crno je slovo u kalendaru srpske pravoslavne crkve. Zavetni je dan za sve one koji boluju od očnih bolesti.
U narodu postoji izreka: “Sveti Mrata, sneg za vrata”, kojom je označen početak zimskog, hladnog i snežnog perioda godine. U narodu, naročito istočnoj Srbiji, postoje interesantni običaji povezani s ovim praznikom, koji, kako tvrde etnolozi, potiču iz paganskih vremena. Po jednom, na Mratindan su Stari Sloveni slavili kult vuka koji je istovremeno moćan protivnik i zaštitnik od demona. Tako je nastalo verovanje da 24. novembra Sveti Mrata saziva sve vukove i određuje im koliko ovaca od kojeg domaćina smeju da pojedu te zime tako da nikome ne nanesu preveliku štetu.
Danas se završava period Vučijih dana, koji je počeo na Đurđic. U ovim danima ništa se ne daje iz kuće, ne prede se vuna i ništa se ne pere. Krojači i obućari odmaraju, a žene ne rade ručne radove.
Kod starijih ljudi postoji verovanje da, ukoliko Mratindan padne u maglovito vreme, zima će biti promenljiva. U slučaju vedrog dana, zima će biti mrazovita i ljuta.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!