Nizom svečanosti širom zemlje u Srbiji se obeležava 15. februar – Dan državnosti, u znak sećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine u Orašcu, ali i na dan kada je 1835. godine u Kragujevcu donet Sretenjski ustav. Taj dokument označio je početak savremene državnosti.
U Srbiji su 15. i 16. februar neradni dani.
Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe. Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti. Prvi srpski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje. Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine. Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju. Prema rečima nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije. Tekst ustava, neobično liberalan za tadašnje prilike, izradio je Dimitrije Davidović, znameniti novinar i srpski nacionalni radnik. Ovakvo ustavno rešenje odmah je izazavalo negodovanje Austrije, Turske i Rusije, zbog čega je ubrzo suspendovan. Velike sile smatrale su ga previše liberalnim – u poređenju sa ustavima evropskih zemalja tog vremena on je to i bio, osim retkih izuzetaka poput Francuske i Belgije. Kneževina i Kraljevina Srbija imala je potom više različitih ustavnih rešenja: 1838, 1869, 1888, 1901. i 1903. godine.
Posle Drugog svetskog rata, od 1945. godine, u potpuno promenjenim okolnostima, Srbija je u sastavu federalne Jugoslavije četiri puta usvajala najviši zakonodavni akt, a aktuelni je usvojen 30. oktobra 2006. godine.
15. februar je datum koji je uzet kao početak stvaranja moderne srpske države i kao nacionalni praznik se slavi od 2001. godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je danas odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama povodom Dana državnosti Srbije. Laureatima je rekao da su svojim radom neizmerno doprineli da Srbija ostane privržena njenim vrednostima, da bude bolja, uspešnija, srećnija i modernija.
Predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Beogradu, povodom obeležavanja Dana državnosti Srbije, da je Sretenje praznik slobode i sinonim postojanja Srba koji bez slobode ne mogu da žive.
Ceremoniji su pored Dodika prisustvovali premijerka Srbije Ana Brnabić, ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, ministar unutrašnjih poslova Srbije Nebojša Stefanović, predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Duško Milunović i ostali zvaničnici.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!