Kako je došlo do toga da februar ima 28, a svake prestupne godine 29 dana? Prema Gregorijanskom kalendaru koji se koristi skoro u celom svetu, postoje “obične” i prestupne godine. Obična godina ima 365 dana, dok prestupna ima jedan dan više, i to baš 29. februara. Prestupna godina se javlja svake četiri godine zbog toga da bi se kalendarska godina lakše uskladila sa solarnom.
Solarna godina je vreme koje je potrebno da Zemlja završi svoj put oko Sunca. Za to putovanje joj je potrebno oko 365 i jedna četvrtina dana. Kao korisnici solarnog kalendara, oslanjamo se na Sunce kako bi odredili dužinu godine te kako bi označili početak godišnjih doba.
Solarni kalendar je podeljen tako da odgovara poljoprivrednim aktivnostima kako bi povećali šanse za plodonosnu godinu.
Kada je reč o preciznom merenju solarne godine, koju nazivamo još i tropska godina, koristimo drugi događaj – prolećnu ravnodnevnicu.
Od jedne do druge prolećne ravnodnevnice prolazi 365 dana, pet sati, 48 minuta i 45 sekundi.
Šta bi se dogodilo da nema prestupne godine?
Kada bi svaka godina imala 365 dana, meseci bi se polako pomerali, pa bi za 750 godina sredinu zime stanovnici severne hemisfere doživljavali u junu.
Koliko godina imaju ljudi rođeni 29. februara?
Ako bi osobe koje su došle na svet 29. februara slavile rođendan samo svake prestupne godine, onda bi se računalo da polaze u školu sa nepune dve godine, punoletstvo stiču sa četiri i po, a u zlatnim četrdesetim osećaju se kao desetogodišnjaci. Kada budu bake i deke, računa se da imaju svega 15 godina.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!