Sve hrišćanske crkve obeležavaju Veliki petak, dan kada je na Golgoti raspet i umro Isus Hristos. Ovaj dan hrišćanske žalosti je i poslednji i najznačajniji u nedelji Stradanja za sav hrišćanski svet, a Isusova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koji ove godine svi hrišćani obeležavaju u nedelju, 20. aprila.
Inače, bogosluženjima na Veliki petak obeležava se vreme smrti i skidanja sa krsta tela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica. Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu.
Plaštanica se potom polaže ispred oltara, a vernici u tišini dolaze na celivanje sve do subote uveče, uoči Vaskrsa koji se slavi od ponoći i kada se u znak vaskršnje radosti oglašavaju i prva zvona. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem delova Jevanđelja o događalima u dane Stradanja.
Veliki petak je za sve hrišćane dan strogog posta, a u Srpskoj i Srbiji je običaj da se zaustave svi poslovi i u kući i u polju, kao i da se farbaju jaja u crvenu boju koja je simbol nevino prolivene krvi Hristove i novog života.
Patrijarh srpski Irinej čestitao je vaskršnje praznike vernicima, uz poruku da je Vaskrs praznik svepravoslavnog jedinstva i svehrišćanskog zajedništva pozivajući, u ime Hrista, na jedinstvo i slogu u crkvi.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!