Nisu samo Srbi oni koji bi (neki tajno, a neki javno) voleli da se u miru BiH podeli “na ravne časti”. Isto, očigledno, žele i Hrvati. U Mostaru (FBiH) i drugim gradovima Federacije BiH gde su Hrvati većinski živalj, danas su istaknute zastave nekadašnje Herceg-Bosne i transparenti posvećeni “hrvatskom entitetu u BiH”. Na taj način, kao i uz niz manifestacija, Hrvati su obeležili 25 godina od ‘formiranja svoje države u BiH’.
Hrvatska Republika “Herceg-Bosna”, tokom poslednjeg rata bila je politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u BiH. Osnovana je od strane vojnog i političkog vrha Hrvata (HDZ BiH i HVO) 18. novembra 1991. godine. Hrvati predvođeni Matom Bobanom i Darijom Kordićem proglasili su “Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu” kao posebnu političku, kulturnu i ekonomsku celinu u BiH, a 1993. godine ime je promenjeno u “Hrvatska Republika Herceg-Bosna”.
Ustavni sud BiH (sastavljen od Bošnjaka) proglašava “Herceg-Bosnu” nelegalnom, prvo 1992., a kasnije 1994. godine. Glavni grad “Herceg Bosne” je bio zapadni deo Mostara. Prvi predsednik “Herceg-Bosne” je bio Mate Boban, a drugi i poslednji Krešimir Zubak. Većina Hrvata su mišljenja da je “Herceg-Bosna” bila rezultat njihove težnje da imaju svoj deo BiH, dok Bošnjaci smatraju da je bila nelegalna separatistička tvorevina.
“Herceg-Bosna” formalno je ukinuta 14. avgusta 1996. godine. Hrvatska zajednica “Herceg-Bosna”, kao udruženje koje nema državotvorne ingerencije. ozvaničeno je 24. maja 1997. godine, od strane društvenih, političkih, privrednih i kulturnih organizacija Hrvata u BiH.
Mnogi Hrvati, pokazuju istraživanja, danas bi glasali za uspostavu trećeg entiteta, odnosno vraćanje u život “Herceg-Bosne”.
Danas većina Hrvata želi obnoviti “Herceg-Bosnu, ali kao treći entitet u BiH. Ta ideja se često pominje od 2005. godine, a potencirao je tadašnji član predsedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Ivo Miro Jović .
-“Ne želim prigovarati Srbima, no kad oni imaju svoju Republiku Srpsku, zašto mi ne bismo imali svoju hrvatsku republiku, a Bošnjaci svoju muslimansku republiku, sve unutar BiH”, – rekao je tada Jović.
Dragan Čović, predsednik jedne od najjačih hrvatskih stranaka (HDZ BiH) je ukazao da je sadašnje “dvoentitetsko ustrojstvo BiH neodrživo jer su Hrvati postali predmet asimilacije, te su lišeni osnovnih prava u Federaciji sa Bošnjacima”.
Stav Republike Srpske o trećem (hrvatskom) entitetu je jasan. Protiv toga vlast u Srpskoj nema ništa, ali uz samo jedan uslov – da se ne dira u teritoriju Republike Srpske.
Bošnjaci su davno poručili ‘da se to ne može uraditi mirnim putem’.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!