Pravoslavci danas obeležavaju Badnji dan, kada se u hramovima i domovima pale badnjaci i služe povečerja uoči hrišćanskog praznika – Božića.
Badnji dan je poslednji dan posta, dan kada se obavezno priprema posna večera, a prati ga i druga simbolika kod Srba.
BADNjI DAN – dan uoči Božića i ujedno poslednji i najstroži dan Božićnog posta. Toga dana prema pravoslavnom običaju ne jede se do pojave večernje zvezde, tj. do kasno popodne. Dan je dobio naziv po badnjaku koji se toga dana seče i unosi u kuću. Ovim danom započinju Božićni praznici u užem smislu reči. Rano ujutro, u samu zoru, polazak u šumu po badnjak i najava božićnog slavlja oglašavaju se pucanjem iz pušaka i prangija. Nakon što se vrate sa badnjakom, muškarci lože vatru i pristavljaju pečenicu, dok žene u kući mese kolače, torte i pripremaju božićnu trpezu.
BADNjAK – mlado hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan rano ujutro seče i donosi pred kuću. Srpski narodni običaji u vezi sa Badnjakom kao da nam svedoče o drevnom božanskom Drvetu, koje poput nekakvog našeg slovenskog svetog Simeona Bogoprimca iščekuje Hrista i raduje se Njegovom dolasku.
U toj radosti zbog predstojećeg ovaploćenja Jedinog Istinskog Boga, naš “stari rođak” se povlači, ustupa Mu mesto i, znajući da je njegovo vreme prošlo, sa ljubavlju se žrtvuje pred novorođenim Spasiteljem sveta, o čemu svedoče i reči pesme: -”Oj, badnjače, badnjače, ti, naš stari rođače. Dobro si nam došao i u kuću ušao! Ti nam Hrista objavljuješ, Njega slaviš i kazuješ! Mili srpski badnjače, ti, naš stari rođače!”
Još pre svitanja domaćin sa sinovima i unucima odlazi u šumu i bira zdravo i pravo drvo, ako nema hrasta ili cera onda bukovo ili javorovo (u nekim krajevima i jelovo ili borovo drvo). Izabrano drvo treba da bude takve veličine, da ga domaćin može poneti kući na ramenu. Kada ga odabere, domaćin se okrene Istoku, tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik, pa sekirom zaseče ukoso, sa istočne strane. U narodu postoji verovanje da se badnjak mora poseći sa tri snažna udarca. Ukoliko se badnjak ne odseče iz tri udarca sekirom, posao se dovršava uvrtanjem, tj. “sukanjem” i lomljenjem. Kada se donese kući, badnjak se uspravlja pokraj ulaznih vrata, pred kojima ostaje do večeri, kada će ga domaćin uneti u kuću.
BADNjE VEČE – Na Badnji dan uveče, čim padne mrak, domaćin unosi u kuću badnjak i slamu. Kada stupi preko praga, on pozdravlja ukućane rečima: “Dobro veče, srećno Badnje veče!” Domaćica i deca ga dočekuju unutra i pri tome posipaju pšenicom otpozdravljajući mu. Badnjak se stavlja na ognjište ili peć i deo se odmah loži (u današnjim gradskim uslovima, gde ovo nije lako izvesti, loženju badnjaka može se prisustvovati u crkvenoj porti ili na trgovima). Jedna grana badnjaka stavlja se uz istočni zid kuće, odnosno u ugao gde se nalaze ikone i kandilo. Slama se unosi zajedno sa badnjakom ili posle njega, i posipa po celoj kući, ili makar u prostoriji u kojoj je postavljena svečana trpeza. Ona simbolizuje slamu u pećini u kojoj se rodio Hristos. Ispod badnjaka ili u slamu pod stolom za kojim se večera ostavljaju se slatkiši i pokloni za decu. Stari je običaj da kada se u kuću donosi slama kojom će se zastrti podovi neko od starijih “kvoca”, a za njim idu deca i “pijuču”. Domaćin koji donosi slamu pri tome baca raznovrsno žito, kojim tobože hrani svoje piliće. Ovo kvocanje i pijukanje ima sledeće simbolično značenje – kao što kvočka pod krilima prikuplja svoje piliće i zagreva ih materinskom ljubavlju, tako je Hristos došao da sve ljude sabere u jedno i ukrepi Svojom ljubavlju; i kao što se pilići hrane žitom, tako je On ljude nahranio i napojio Svojom naukom, jer je govorio: “Ko je gladan neka dođe k Meni i Ja ću ga nahraniti, i ko je žedan neka dođe k Meni da pije vode žive”.
VEČERA NA BADNjE VEČE – Nakon što se u kuću unesu badnjak i slama, kao što smo gore opisali (a iza njih i pečenica ukoliko je pripremana na ražnju van kuće), svi ukućani stanu oko stola za kojim se večera, pomole se Bogu, čestitaju jedni drugima Badnje veče i sedaju za trpezu. Večera je posna, obično se priprema pasulj, a uz to na trpezi mogu da stoje hleb, kiseli kupus, salata od rotkve i praziluka, turšija, rezanci sa orasima, suve šljive, smokve, jabuke, kruške, kompot, med, orasi, bademi, lešnici.
Neka vam od Badnjeg dana sve krene nabolje, da imate za sve snage i volje, da život vam bude kao najlepši san, srećan vam Badnji dan!
Dok badnjaci vaši gore, do Božićne divne zore, u Božićnoj lepoj noći pozdrav će vam ovaj doći, puno zdravlja, blaga, sreće i srećno vam Badnje veče!
SMS DONACIJE >>> KLIK NA LINK OVDE
Pridružite nam se i na Viberu. Pozovite i vaše kontakte sa Vibera da nam se pridruže.
RADIO BAMBI – VIBER GRUPA
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!