Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju danas praznik Rođenja Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, jedan od najvećih zavetnih praznika. Ovaj praznik se ubraja u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obeleženih crvenim slovom. Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu u domu Јoakima i Ane rođena Sveta Deva Marija. Јoakim i Ana su dugo bili bez dece. Već stari, oni su se usrdno molili Bogu da im podari dete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darujući im sina Isaka. Јoakim jednom ode u pustinju, gde je proveo četrdeset dana u neprekidnom postu i molitvi da se Bog i na njega smiluje.
Јednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod lovorovim drvetom, Ani se javi anđeo Božji i reče joj da je njen vapaj dopro do Nebesa i da će ubrzo postati majka. Ana se na te reči zavetova da dete, koje bude rodila, muško ili žensko, posveti Gospodu Bogu, da mu služi celoga veka.
I Bog ih obradova, darova im više nego su mogli i usniti, ne samo ćerku nego i Bogomajku.
Kada dođe vreme, starica Ana rodi ćerku, kojoj dadoše ime Marija, što znači visoka ili gospodareća. Deva Marija, plod molitava svojih roditelja, odvedena je u hram kada je imala tri godine, kako se Bogu i zavetovala njena majka Ana. Sa 14 godina Deva Marija se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena blagovest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg. Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Јedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina sa kraja 14. veka.
Mala Gospojina spada u red praznika posvećenih Bogorodici i nepokretan je, što znači da ima stalno, fiksno mesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovesti, Uspenje Presvete Bogorodice /Velika Gospojina/ i oni koji obeležavaju uspomenu na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje rize Presvete Bogorodice.
Krsnu slavu danas obeležavaju Višegrad, Gradiška, Kneževo, Ljubinje, Ribnik, beogradska opština Surčin, te Topola u Šumadiji.
Svima koji danas slave KRSNU SLAVU – ČESTITAMO!
NARODNI OBIČAJI VEZANI ZA MALU GOSPOJINU!
Maloj Gospojini posebno se raduju mladi koji pohode svetinje. U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju. Neke porodice u svečanom ruhu, iako ne slave i ne idu na slavu, više dana provode u prazničnom raspoloženju, a posebno u krajevima gde se održavaju malogospojinski vašari. Kada je o prazniku vedro, veruje se da će nam se sunce smešiti i tokom jeseni, ali i zime.
Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i venčanja, jer prema predanju, ona mladencima verenim i venčanim na ovaj dan daruje poseban blagoslov.
Jesenje svadbe kod Srba, od davnina, počinjale su od Male Gospojine. U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vreme kada se počinjalo sa oranjem i setvom ozimih useva. U to vreme, priređivane su i razne stočarske svečanosti. Mala Gospojina u Šumadiji smatra se velikim praznikom i slavom. Domaćini koji ne slave slavu, odlaze sa porodicom svečano obučeni na raznorazne i mnogobrojne sabore i vašare, koji se održavaju oko crkava, odnosno u crkvenim portama.
Veruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu cele godine ostati sveža pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.
Pošto je ovo praznik rađanja, majke provode praznik sa decom, izbegavajući sve teže poslove, kao i poslove koji se rade rukama, poput pletenja, ili šivenja. Takođe, veruje se da na ovaj dan ne treba donositi važne odluke, a da započinjanje velikih poslova nikako ne dolazi u obzir.
Pridružite nam se i na Viberu. Pozovite i vaše kontakte sa Vibera da nam se pridruže.
RADIO BAMBI – VIBER GRUPA
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!