Širom sveta, oko 70 miliona ljudi su u riziku da obole od sindroma računarskog vida, a taj broj će biti u porastu. U rizičnu kategoriju spadaju posebno novinari, računovođe, arhitekte, bankari, inženjeri, kontrolori leta, grafičari, akademici, sekretarice i studenti – svi oni čiji posao velikim delom zavisi od računara. U ove brojke se ne računaju milioni dece i adolescenata koji svakodnevno provode sate igrajući računarske igre.
Istraživanja su pokazala da 70 do 90 odsto osoba koje koriste računar u velikoj meri, bez obzira da li je u pitanju igra ili rad, imaju jedan ili više simptoma sindroma računarskog vida. Efekti duže upotrebe računara nisu povezani samo sa vidom – mnogi oboleli se žale na neurološke simptome poput hronične glavobolje ili na mišićno-koštane probleme, poput bolova u vratu i leđima.
Autori studije o sindromu računarskog vida, Top Rejmond Akinbin iz Nigerije i Ј.Dž. Mašal iz Bocvane, navode da i upotreba računara do tri sata dnevno može da dovede do simptoma, bolova u leđima, glavobolje i stresa. Ipak, pacijenti se najćešće žale na probleme sa očima – vid im je ili zamagljen ili slike vide dvostruko.
Pojavljuju se i svrab, suvoća očiju, te crvenilo. A sve to skupa čoveka može da ometa u obavljanju posla.
Јedan od razloga zbog kojih se javlja sindrom računarskog vida je što su elektronski simboli, za razliku od reči ispisanih na stranicama koje imaju oštro definisane ivice, sastavljeni od piksela i imaju mutne krajeve, pa se naše oči teže fokusiraju na njih. Nesvesno, oči više puta pkušavaju da odmore, prebacujući fokus na područje iza ekrana. Upravo to stalno prebacivanje stvara naprezanje očiju i zamor.
Pored toga, oči koje gledaju u ekran trepću manji broj puta – dok je normalna stopa žmirkanja 17 i više treptaja u minutu, stopa žmirkanja dok gledate u ekran je samo od 12 do 15 puta. Problematična je i udaljenost ekrana – preporučuje se da za normalno izoštravanje slike, ekran bude oko 50 do do 66 cm udaljen od lica. Kad gledate pravo napred, oči bi trebalo da su na visini vrha monitora.
Problem su i nepravilna rasveta u prostoriji gde je računar, kao i odsjaj na monitoru. Ekran bi trebalo da bude svetliji od svetlosti okoline – jako svetlo iznad glave ili dnevna svetlost čine da se oči naprežu kako biste videli šta je na ekranu. Stručnjaci preporučuju redovnu kontrolu očiju – makar jednom godišnje, posebno ako ste stariji od 40 godina ili je u pitanju dete koje jako puno vremena provodi ispred računara.
Proverite da li vaš monitor ima ekran visoke rezolucije, što omogućava oštriju sliku i jasnije slike. Monitor redovno čistite krpom za prašinu. Prevencija je, ipak, najvažnija. Ako već imate simptome sindroma računarskog vida, potrudite se da ih ublažite.
Oftamolozi predlažu pravilo 20-20-20 – na svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi, gledajući u nešto 20 stopa (oko šest metara) udaljeno. Trepćite često, kako biste dobro podmazali oči.
Ako su vaše oči suve, crvene ili imate bolne iritacije, koristite kapi za oči i više puta dnevno.
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!