Majevički sir “Zarac”, uskoro bi mogao da postane zvanični brend. Naime, u okviru Projekta razvoja tržišne poljoprivrede “Farma dva”, Opština Lopare započela je proces brendiranja ovog proizovda. Priprema se i osnivanje Udruženja/Zadruge koji bi povezali individualne proizvođače i omogućili siguran plasman ovog autentičnog proizvoda.
Sirevi na Majevici proizvode se po tradicionalnim receptima koji se prenose s kolena na koleno. Ljubica Prodanović iz Priboja kaže da napravi oko 150 komada “Zarca” za nedelju dana.
Sve što proizvede proda na kućnom pragu, a potražnja je veća od onoga što ona može da ponudi.
-“Pomuzem dnevno 25 litara mleka. Procedim ga i čekam da ukisne, skinem kajmak i usirim. Radim to bez ikakve hemije, onako kako je radila nekada moja svekrva. Moji zarčevi su pravljeni isključivo od sira koji posolim”, – kaže Ljubica.
Ima i kupaca čije želje su da se u sir ubaci paprika ili beli luk, ali ipak je više onih koji žele sireve bez ikakvih dodataka. Za ozbiljnu proizvodnju sira zarca zainteresovano je tridesetak žena sa ovog područja. Drvene kućice (mlekari), nekada su bile statusni simbol. U gotovo svakoj od njih nalazi se stara mašina za mešanje mleka i kajmaka. Tu tehnologiju i danas koriste. I danas skoro svako domaćinstvo na Majevici ima jednu ili više muznih krava.
Radenka Tešić iz Tobuta u svojoj štali drži dva grla, a od dobijenog mleka sir zarac pravi za svoje potrebe, rodbinu, prijatelje. -“To je naš tradicionalni proizvod. Nezamisliva je bilo kakva trpeza bez sira zarca i majevičke rakije. Ako se osnuje ova zadruga, rado ću se uključiti u taj posao. Imam dve krave, a spremna sam i da povećam stočni fond”, – kaže Radenka, čije se domaćinstvo uspešno bavi stočarstvom i voćarstvom.
“Zarac” košta od dve do tri marke, zavisi od veličine, dok je punomasni i dimljeni sir nešto skuplji.
Opština Lopare podržava ideju da se tradicija pretvori u posao, koji bi omogućio bolju egzistenciju domaćinstvima u ovom kraju Srpske.
-“Imamo brendiranu rakiju destilerije ‘Epoha’, šljivu, krušku, kajsiju, travaricu i rakiju od dunje, tako da se širi paleta brendiranih proizvoda naših poljoprivrednih proizvođača. Majevica ima prirodne i klimatske preduslove za proizvodnju zdrave hrane i to je potencijal koji nismo dovoljno iskoristili. Brendiranje i dobijanje oznake geografskog porekla je dug i mukotrpan posao, ali to će nam pomoći da naše proizvode plasiramo na tržište zapadnih zemalja i celog sveta, gde je naša dijaspora izuzetno brojna”, – kaže načelnik opštine Lopare Rado Savić.
U Područnoj privrednoj komori Bijeljina podsećaju da u Republici Srpskoj sertifikat geografskog porekla imaju “Nevesinjski krompir” i “Romanijski sir/skorup”.
Podržavaju inicijativu da se zaštiti i brendira i sir “Zarac”.
-“Da bi proizvod mogao da ide na inostrano tržište i da bi bio prepoznatljiv on mora da ima geografsko poreklo, a da bi ga dobili mora se ispuniti niz procedura. Verujemo da će ova inicijativa biti sprovedena u delo, što bi doprinelo da proizvodi sa ovog područja postanu prepoznatljivi van naših granica”, – kaže direktorka Područne komore regije Bijeljina Slavica Marković.
Bogati pašnjaci brdovitog krajolika i čist planinski vazduh idealni su preduslovi za razvoj stočarstva, kojim se bavi skoro 90 odsto domaćinstava na prostoru opštine Lopare. U nastavku pogledajte video priču bijeljinske “NTV Arena”.
Pridružite nam se i na Viberu. Pozovite i vaše kontakte sa Vibera da nam se pridruže.
RADIO BAMBI – VIBER GRUPA
Komentari
Radio Bambi se ograđuje od komentara. Oni su stav i lično mišljenje čitalaca (slušalaca) i ne odražavaju stavove naše redakcije!